Hrvatski velikani

Franjo-ŠtefanovićMalo je onih koji se, poput petrovaradinskih Hrvata, mogu ponositi toliko bogatom baštinom grada i krajolika u kojemu žive. U prvome redu, vrijedna je spomena rodna kuća najpoznatijeg hrvatskog bana Josipa Jelačića, na kojoj i danas stoji mramorna ploča koja svjedoči o banovom petrovaradinskom podrijetlu. Nedaleko od nje, smještena je impozantna sakralna gradjevina – Crkva i samostan Sv. Jurja gdje je po sakramentu Krsta, Josip Jelačić postao članom Kristove zajednice i u kojoj je pune tri godine kapelanovao čuveni đakovačko – srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. Sa Petrovaradinskom tvrđavom kao najvećim povijesnim spomenikom Vojvodine, ova crkva i cijelo barokno podgrađe čine nerazdvojni povijesni, kulturni i turistički kompleks.

Hrvatima Petrovaradina posebice je značajno Svetište Gospe Tekijske, duhom povlašteno mjesto na kojem su i u najtežim vremenima opstanka i iskušenja osjećali Majčinsku ljubav, tješili se i duhovno snažili. Pokraj njezine crkve počiva jedan od najznamenitijih srijemskih, hrvatskih književnika – opat Ilija Okrugić Sriemac, poznat ne samo kao neumorni graditelj tekijske crkve i širitelj Marijine slave, nego i kao vrlo plodan dramsko-kazališni spisatelj, skladatelj i povijesničar.

U Petrovaradinu je, također, rođen, živio i umro kompozitor Franjo Štefanović, tvorac prve opere za djecu u svijetu, nastavnik i zborovođa.
Ne smijemo zaboraviti ni učitelja Stanislava Prepreka, svestranog umjetnika, orguljaša i stvaraoca, napose na polju crkvene i liturgijske glazbe, kao ni Mijata Crnka, znamenitog pjesnika za djecu i pedagoga.

Hrvatska društva

Od tridesetak kulturnih, prosvjetnih i sportskih društava koja su do Drugoga svjetskoga rata djelovala u Petrovaradinu, gotovo sva su imala hrvatsko obilježje, vidljivo u svom nazivu ili po nacionalnoj pripadnosti članstva. Među njima vrijedi spomenuti najistaknutija: Hrvatsko pjevačko društvo „Neven“, Hrvatski sokol, Omladinsko društvo „Jelačić“, Žensko prosvjetno društvo „Zora“, Hrvatska čitaonica, Hrvatsko društvo „Prosvjeta“, Nogometni klub „Zrinski“, Nogometni klub „Jelačić“, Karnevalsko društvo, Građansko streljačko društvo, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Radničko bolno potpomagajuće društvo i dr.

[image size=”medium” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2013/12/hrvati-danas.jpg” fancybox=”yes” align=”left”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2013/12/hrvati-danas.jpg[/image]

Hrvati danas

Bogat i raznovrstan život Hrvata u Petrovaradinu počeo se smanjivati nakon Prvoga svjetskoga rata. Petrovaradinu, pa i Hrvatima koji su u njemu činili više od 90% pučanstva, zadat je veliki udarac 1926. godine kada mu je, odlukom političkih vlasti u Novom Sadu, oduzet status grada i općine. Prividno političko i administrativno spajanje Petrovaradina i Novog Sada bilo je samo jedno od mnoštva maćehinskih odluka susjednoga grada koji je, uzgred rečeno, mlađi od Petrovaradina 1700 godina.

Desetkovanje broja hrvatskoga življa u Petrovaradinu nastavljeno je i nakon Drugoga svjetskoga rata, čime je Petrovaradin zauvijek izgubio obilježje znamenitog hrvatskog grada.

Živi i neživi spomenici kulture i danas svjedoče o jednom slavnom prošlom vremenu koje s velikim entuzijazmom i trudom želi obnoviti i, koliko je moguće, sačuvati Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Jelačić“.