Ostvaruje se jedan od najvećih projekata hrvatske zajednice u Srbiji. Sada, kada je željeni dio rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu u posjedu Hrvatskog nacionalnog vijeća, vrijeme je za djelovanje u pravcu koncipiranja njegove buduće namjene.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1623_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1623_1_resize1.jpg[/image]

U uvodu konferencije „Kulturni profil Spomen-doma bana Jelačića“ Darko Vuković, dopredsjednik HNV-a za Srijem naglasio je da već više od desetljeća i pol Hrvati u Petrovaradinu nemaju svoga, te stalno traže mjesta i prostora za svoje redovite aktivnosti u oblastima kulture i stvaralaštva, što je, kako je rekao, traumatično. „Nakon inicijative zastupnika u Skupštini Srbije Tomislava Žigmanova, i sukladno sa njegovim razgovorom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, HNV je dobilo sredstva za otkup dijela ove zgrade. Mi sada možemo ući u posjed jedne trećine od njezine ukupne površine, no čeka nas veliki posao obnove“, kazao je on. Konferencija je održana u hotelu „Leopold I.“ na Petrovaradinskoj tvrđavi 17. i 18. svibnja i okupila je stručnjake koji su angažirani u centrima kulture i spomeničke baštine  u Hrvatskoj, odnosno Srbiji. Njihova iznesena iskustva i preporuke, smatraju organizatori konferencije: Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo „Jelačić“ Petrovaradin i Hrvatsko nacionalno vijeće, bit će od koristi za jasnije kreiranje ideje o tome kako će funkcionirati budući, očekivani centar kulture Hrvata (ne samo) u Petrovaradinu i na čemu će se zasnivati ponuda sadržaja koje će ova institucija kreirati.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1633_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1633_1_resize1.jpg[/image]

Organizaciju ove konferencije, koja svojim sadržjem i visokom profiliranošću probija okvire uobičajenih aktivnosti hrvatskih udruga u Vojvodini, pomogao je Središnji državni ured Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Milan Bošnjak, savjetnik u tome Uredu, osvrnuvši se na Jelačićevu veličinu i doprinos hrvatskoj i europskoj povijesti, naglasio je da je pitanje obnove banove rodne kuće na pregovaračkom stolu predstavnika vlasti dvije države dvoznamenkasti broj godina.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1636_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1636_1_resize1.jpg[/image]

I veleposlanik Hrvatske u Srbiji Gordan Bakota je, kao i Bošnjak, podcrtao značaj nastupa vodstva lokalne hrvatske zajednice sa strateškim i razvojnim projektima koji povećavanju njenu vidljivost u obije države i pridonose kulturnom životu. „Ne čuvate samo tradicijsku kulturu, nego osmišljavate ono što je bitno za buduće generacije i na drugim područjima kulture, obrazovanja i baštine. Obnova ovog objekta jedan je od najvećih projekata Hrvata u Srbiji. Prostor je tu, ali on neće ispuniti sve ono što želimo ako ga ne ispunimo projektima koji će nositi budućnost Hrvata u Petrovaradinu“, kazao je Bakota. „Ne znamo puno o povijesti rodne kuće bana Jelačića. Još uvijek ne znamo kakva će biti budućnost kuće. Da bismo bolje shvatili što bi ona mogla predstavljati, organizirali smo ovu konferenciju. Čuvanje spomena na bana Jelačića u Petrovaradinu živi, što su spoznale i institucije naše matične i domicilne države“, rekao je Petar Pifat, predsjednik HKPD-a „Jelačić“.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1643_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1643_1_resize1.jpg[/image]

Primjeri sličnih institucija iz Hrvatske

Suvremena obnova baštine u Hrvatskoj išla je u puno pravaca, i postoji dosta dobrih primjera kulturnih centara i spomen-domova koji su ispirativni uzori za budući petrovaradinski Jelačićev. Kulturni i znanstveni centar „Milutin Milanković“ koji funkcinira u Dalju, potpuno je obnovljen i nudi vrlo široki uvid u njegov život i djelo. No, Đorđe Nešić, njegov upravitelj, naglasio je i glavni nestostatak – nema ni jednu uposlenu osobu. „Trebalo je čekati 30 godina da bi se kuća, od kako je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture, obnovila. To se dogodilo, uz jednokratne donacije vlada Srbije i Hrvatske, te uz sustavno financiranje od strane Općine Erdut i putem natječaja, u čemu su najizdašnija ministarstva kulture Hrvatske i Srbije“, kazao je Nešić.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1668_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1668_1_resize1.jpg[/image]

Zavičajni muzej u Našicama je, sa druge strane, kao negdašnji dvorac obitelji Pejačević, bio predmetom vraćanja nacionalizirane imovine nasljednicima velikaške obitelji. Potom se, kako je rekla Silvija Lučevnjak iz ovoga Muzeja, dogodio otkup iste te imovine od strane grada Našica, no, po mnogo nižoj cijeni nego što su nasljednici Pejačevića tražili. „Nakon II. Svjetskog rata u dvorac je smješteno puno javnih službi – sve što se nije moglo smjestiti nigdje drugdje. Sada je u tijeku potpuna obnova, koja, po mojem iskustvu može biti dobra jedino u sinergiji svih struka koje u obnovi sudjeluju“, savjetovala je Lučevnjak, nabrajajući brojne kulturne aktivnosti koje se organiziraju u prostoru našićkog dvorca.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1681_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1681_1_resize1.jpg[/image]

Dr. Jasna Horvat, profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, predstavljajući svoju knjigu “OSvojski”, ukazala je na pregršt simbola i poveznica koje spajaju velikog austrijskog vojskovođu Eugena Savojskog sa gradom Osijekom, napominjući kako joj je želja da tom knjigom Europi ispriča njihovu povijest (priču o njima) iz kuta Hrvata. Na primjeru svojega rada, pojasnila je principe na kojima se zaniva kreativna industrija. „Ona podrazumijeva proizvodnju zaštićenu autorskim pravima a obuhvaćenu projektima koji stvaraju nematerijalne proizvode i usluge. Najsnažniju poruku o kreativnoj budućnosti možemo poslati tek ako spojimo umjetnost, baštinu, dizajn, glazbu, izbvedbene umjetnosti, knjige, nakladništvo, medije, oglašavanje, primjenene umjetnosti i računalne igre. Projektno razmišljanje, koje je osnova i pri ovakvom pothvatu, mora imati cilj, viziju i misiju“, kazala je ona. Kako to u praksi izgleda zorno je prikazao Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, na primjeru obnove i zaštite Jelačićevih Novih dvora u ovom gradu, gdje se nalazi i posljednje banovo počivalište. On je apostrofirao i spremnost Grada Zaprešića da pomogne hrvatskoj zajednici u Vojvodini kada je riječ o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, uz svekoliko jačanje međusobne suradnje na osnovi bana Jelačića kao važne poveznice.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1693_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1693_1_resize1.jpg[/image]

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1709_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1709_1_resize1.jpg[/image]

Novi centri kulture u Novom Sadu

Nekoliko primjera kulturnih centara iz Novog Sada, koji funkcioniraju na sasvim različite načine, uvjerilo je posjetitelje konferencije da je borba za urbane prostore kulture važna zajednička spona koja ih povezuje. Religiolog Miroslav Keveždi, objasnivši koncepciju „kulturnih oblasti“ – institucija koje su nastajale iz industrijskih kompleksa, pretvorenih u kulturne komplekse, slikovito je prikazao američki koncept ovakvih centara. „U njima se mora moći zadovoljiti nekoliko reduciranih funkcija koje posjetitelji traže: potrebno je nešto vidjeti i čuti, jesti i piti, spavati i kupiti. Dobar kulturni distrikt ima sve ove funkcije realizirane. Podrgađe Tvrđave, sa spomen-domom bana Jelačića, vidim kao ogledalo „Dunavskog kulturnog distrikta“ na desnoj obali Dunava“, kazao je on. Predložio je i osnovu za formirane turističke rute od interesa za hrvatsku zajednicu i posjetitelje katolike, koja povezuje crkvu Imena Marijina, te preko Varadinskoga mosta kuću bana Jelačića, crkvu sv. Jurja sa nekadašnjim isusovačkim samostanom, svetište Gospe Tekijske, te potencijalno i Kapelu Gospe od mira u Srijemskim Karlovcima.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1741_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1741_1_resize1.jpg[/image]

Rast Novog Sada iznjedrio je potrebu za novim kulturnim centrima, u čemu je ilustrativan primjer nedavno otvorenoga Kulturnoga centra „Svilara“ u Almaškom kraju, najstarijem dijelu grada. Violeta Đerković, koordinatorica ovoga centra, koji u nekoliko mjeseci postojanja ima prosječno čak dva događaja dnevno kazala je da je „cijela priča krenula kao inicijativa civilnoga sektora i iz pobune protiv pokušaja gradske uprave da se probije veliki bulevar pored Almaške crkve. Građani su se tome usprotivili. Na ovu poziciju sam došla kao predstavnica udruge građana koje se aktivno borilo za to da se inicijativa za oživljavanje i zaštitu almaškoga kraja prepozna od strane institucionalnih aktera. Prepoznajem taj kontekst aktivizma i u slučaju kuće bana Jelačića“, kazala je Đerković.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1738_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1738_1_resize1.jpg[/image]

Iskustvo borbe za prostor koji u Podgrađu rabi, podijelila je i Umjetnička asocijacija „Inbox“, organizator Festivala uličnih svirača. Ovaj, jedan od najstarijih novosadskih festivala, poslije 15 godina održavanja u centru Novog Sada, preseljen je u Podgrađe. Natali Beljanski Popović, rukovoditeljica „Inboxa“ kazala je da je namjera toga festivala „iskoristiti ga zarad buđenja Gradića i identifikacije sa njim. Zona Podgrađa zaslužuje da bude pješačka zona, jer smo duboko uvjereni da ljudi svojim kretanjem stvaraju prostore. Tome je dokaz naš festival i zbog toga čeznemo za zonom zabrane kretanja vozila kroz Podgrađe, koju uspijemo postići za sada samo tijekom festivala“, kazala je ona. Jedan on najnovijih kulturnih centara u gradu je Kulturni centar Lab, mjesto  ispoljavanja mladalačke energije i keativnoga zanosa, koji je predstavio prof. Luka Prstojević, asistent na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu i osnivatelj Centra.

 

Nasljeđe je resurs suvremenoga razvitka zajednice

O tome na koji je način kulturno nasljeđe Petrovaradina resurs za suvremeni razvitak govorila je arhitektica-konzervatorica Slobodanka Babić, koja vodi izradu studije zaštite Petrovaradinske tvrđave kao kulturnoga dobra od iznimnoga značaja. Dr. Jasmina Jokić, profesorica Filozofskoga fakulteta u Novom Sadu dala je teoretske osnove vrste i zaštite nematerijalne baštine te govorila o primjeni Europske konvencije o zaštiti nematerijalnoga nasljeđa i njenom neprepoznavanju. Dr. Snežana Besermenji, profesorica Prirodno-matematičnoga fakulteta u Novom Sadu dala je snažan podstrek razumjevanju povijesne uloge bana Jelačića za društvo u Srbiji i lokalnu zajednicu, kao i za same pripadnike srpskog naroda, a kroz funkciju turizma i praktične primjere njene ponude.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1804_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1804_1_resize1.jpg[/image]

Dr. Darko Polić, član tima koji sprovodi projekt „Europska prijestonica kulture Novi Sad 2021“, kao voditelj okruglioga stola, naglasio je da „je Podgrađe ugroženo prije svega trenutnim rješenjem prometa koje pripada prevaziđenom konceptu iz ove oblasti“. Potrebu za ukidanjem prometa vozila u Podgrađu i obnovi zapuštenih, degradiranih i nedovoljno iskorištenih turističkih potencijala Petrovaradina, snažno je naglasio i Robert Čoban, vlasnik nakladničke kuće Color Press Group iz Novog Sada, pri prezentaciji vizije Petrovaradina kao jedistvenoga turističkoga branda.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1857_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1857_1_resize1.jpg[/image]

Nije bilo među sudionicima konferencije onih koji nisu zamislili budući spomen-dom, njegove posjetitelje i ponudu, uokvirene šarmom patine Donje Petrovaradinske tvrđave. Nekoliki su sudionici otvoreno poželjeli da se njegova uloga ostvaruuje u službi hrvatske zajednice, da on bude kulturna institucija visokoga ranga, te da bude otvoren za sve ljude. Oni kojima bude povjeren zadatak uređivanja spomen-doma svakako će morati računati na ova jasna uputstva, budući da su izrečena i potvrđena ne samo od strane stručnjaka, već i od strane nazočnih predstavnika hrvatske diplomacije, Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hravata, petrovaradinke hrvatske udruge “Jelačić” te od (malobrojnih) predstavnika regionalne vlasti.

[image size=”large” link=”http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1629_1_resize1.jpg” fancybox=”yes”]http://www.jelacic.rs/wp-content/uploads/2019/06/AMF_1629_1_resize1.jpg[/image]

 

Tekst: Marko Tucakov

Foto: Aleksandar Miškov